Kako radi šifriranje
AES-256-GCM, Argon2id, zero-knowledge — objašnjeno ljudskim jezikom.
Šifriranje u jednoj rečenici
Vaši podaci šifriraju se na vašem uređaju, ključevi nikad ne napuštaju uređaj nešifrirani, a poslužitelj u EU vidi samo šifrirani sadržaj Škrinje koji ne može dešifrirati. To se zove zero-knowledge arhitektura.
Kako to radi — korak po korak
- Vi unosite glavnu lozinku.
- Škrinjar iz nje izvodi kriptografski ključ koristeći Argon2id i nasumičnu sol (128 bita, jedinstvenu za vaš račun). To je namjerno sporo i zahtijeva puno memorije — napadaču koji pokušava milijune kombinacija svaki pokušaj skupo košta, a GPU napadi su otežani.
- Taj ključ otključava vaš nasumično generirani korijenski ključ, a njime se otključavaju ključevi Škrinja i zapisa. Podaci su šifrirani pomoću AES-256-GCM.
- Spremaju se samo šifrirani podaci. Glavna lozinka nikad se ne sprema. Vi birate koliko dugo Škrinjar ostaje otključan na uređaju; kad vrijeme istekne ili ponovno pokrenete preglednik, treba ga ponovno otključati.
- Kad zaključate Škrinju ili zatvorite preglednik — ključ se briše iz memorije.
Što znače te kratice?
AES-256-GCM
Advanced Encryption Standard s 256-bitnim ključem u Galois/Counter modu — međunarodni standard šifriranja. 256 bita znači 2256 mogućih ključeva — broj sa 78 znamenki, pa je pogađanje ključa praktično nemoguće. GCM uz šifriranje provjerava i da podaci nisu mijenjani, a svako šifriranje koristi novi nasumični inicijalizacijski vektor (IV).
Argon2id
Memorijski zahtjevna funkcija za izvođenje ključa (KDF). Pretvara vašu glavnu lozinku u kriptografski ključ. Svaki pokušaj pogađanja zahtijeva puno memorije i vremena, pa su brute-force napadi (osobito na GPU-ima) skupi. Slaba lozinka i dalje je slaba — zato birajte dugu glavnu lozinku.
Zero-knowledge
Poslužitelj nikad ne vidi vaše podatke u čitljivom obliku. Čak ni da želimo, ne možemo dešifrirati vašu Škrinju jer nemamo vaš ključ. Ako netko provali na poslužitelj — dobije samo šifrirane podatke bez ključa. Dijeljene Škrinje mogu otvoriti članovi s kojima ih dijelite, a kod poslovnih organizacija Škrinje organizacije mogu otvoriti vlasnik i administratori organizacije. Geslar ih ni tada ne može otvoriti.
CSPRNG
Cryptographically Secure Pseudo-Random Number Generator. Koristi se za generiranje ključeva, soli, IV-ova i lozinki. Brojevi su kriptografski sigurni — nepredvidivi i bez uzorka koji bi napadač mogao iskoristiti.
Kako se Geslar uspoređuje
Geslar
Argon2id (memorijski zahtjevan KDF), AES-256-GCM i šifriranje na vašem uređaju.
Starije metode izvođenja ključa
Funkcije poput PBKDF2 troše uglavnom procesorsko vrijeme, a malo memorije, pa ih je lakše ubrzati na GPU-ima.
Geslar za izvođenje ključa koristi Argon2id — memorijski zahtjevan KDF otporan na GPU napade. Sadržaj Škrinje šifriran je na vašem uređaju, pa čak i napadač koji dobije pristup poslužitelju vidi samo šifrirani sadržaj.
Što to znači za vas
Ako netko ukrade vaš uređaj
Dok je Škrinjar zaključan, vidi samo šifrirane podatke. Bez vaše glavne lozinke (ili ključa za oporavak) ne može ih otvoriti — čak ni s pristupom disku.
Ako netko provali na Geslar poslužitelj
Poslužitelj ima samo šifrirani sadržaj Škrinje, bez ključa — bez vaše glavne lozinke (ili ključa za oporavak) napadač ne može otvoriti vaše podatke.
Ako zaboravite glavnu lozinku
Pri registraciji dobivate ključ za oporavak — drugi, neovisan put do vaše Škrinje. Prikazuje se samo jednom, pa ga spremite na sigurno mjesto. Bez glavne lozinke i ključa za oporavak ni Geslar ne može otvoriti vaše podatke.
Ako Geslar prestane postojati
Ako koristite proširenje, na uređaju je šifrirana kopija vaše Škrinje. Uz to napravite sigurnosnu kopiju i izvezite podatke (npr. u CSV) za uvoz u drugi upravitelj lozinki. CSV nije šifriran, pa ga čuvajte pažljivo.
Niste našli odgovor? Pišite nam