Popisi zaposlenika s imenima, funkcijama i e-adresama redovito procure — iz CRM-a, aplikacija dobavljača, starih baza ili jednostavno s LinkedIna i stranice „O nama”. Na prvi pogled to su „samo” kontakti. Napadačima su sirovina za najuvjerljivije prijevare.
Kako izgleda napad
Kad napadač zna tko radi u financijama, tko je direktor i kako izgledaju adrese, može poslati poruku koja djeluje posve stvarno:
Ili: „Dobavljač je promijenio IBAN, ažurirajte prije sljedeće uplate.” Takve se prijevare zovu BEC (Business Email Compromise) i među najskupljima su za tvrtke — jer ne traže ni virus ni lozinku, samo jednu uvjerenu osobu.
Znakovi upozorenja
- Hitnost i tajnost: „danas”, „ne zovi, u sastanku sam”.
- Promjena podataka za plaćanje porukom.
- Adresa koja je gotovo točna ili odgovor koji ide na drugu adresu.
- Neobičan kanal: direktor koji inače zove sad piše s privatnog broja.
Što napraviti
- Pravilo dvostruke potvrde za plaćanja. Svaka promjena računa dobavljača ili hitno plaćanje potvrđuje se drugim kanalom — pozivom na poznati broj, ne odgovorom na poruku.
- Drugi faktor na svim poslovnim sandučićima. Ako napadač preuzme pravi sandučić, prijevara postaje gotovo neprepoznatljiva.
- Recite ljudima da su ciljani. Kratka obavijest timu smanjuje uspjeh napada više od bilo kojeg alata.
- Lozinke se ne šalju porukama. Ni kolegi, ni „IT-u koji traži” — to je česta druga faza istog napada.
Phishing i financijske prijevare i dalje su najčešći incidenti u Hrvatskoj (više u članku o brojkama za 2026.). Zato je najsigurnije pretpostaviti da su kontakti vaše tvrtke već poznati i graditi navike koje to ne iskorištavaju.
Kako to rješavamo u Geslaru
U Geslaru se pristupi unutar tima dijele kroz Škrinje tvrtke s ulogama, a ne mailom ili porukama. Kad se lozinka nikad ne šalje porukom, zahtjev „pošalji mi lozinku” postaje sam po sebi sumnjiv — i lakše ga je odbiti.