Statistika

1.513 cyber incidenata u Hrvatskoj 2025.

Statistika Nacionalnog CERT-a, trendovi i što to znači za vas osobno.

ažurirano 4 min čitanja

Sadržaj

Brojke za 2025. godinu

1.513
prijavljenih cyber incidenata
+35,9 %
porast u odnosu na 2024.
4,1
incidenta dnevno u prosjeku
Prema Godišnjem izvještaju Nacionalnog CERT-a za 2025., Hrvatska bilježi stalan porast cyber incidenata. Svaki dan CERT u prosjeku obradi više od četiri nova sigurnosna incidenta — a to su samo slučajevi koji su mu prijavljeni ili koje je sam otkrio. Stvarni broj je sigurno veći.

Najčešći tipovi napada

Phishing — 32 % (478 incidenata)
Lažne poruke i stranice koje oponašaju banke, poštu i dostavne službe, državne institucije i druge poznate pošiljatelje; vodeći tip incidenata.
Neželjene poruke — 19 % (283)
Ostale financijski motivirane prijevare — 18 % (277)
Npr. lažne internetske trgovine i investicijske prijevare.
Napadačka infrastruktura — 12 % (187)
Zaraženi ili zloupotrijebljeni poslužitelji i domene koje napadači koriste.
Pogađanje i krađa pristupnih podataka — oko 7 % (84 + 23)
Isprobavanje procurjelih ili slabih lozinki — upravo ono protiv čega štite jedinstvene lozinke i 2FA.
Ostalo — oko 12 %
Neovlaštene izmjene sadržaja, poslovne prijevare, ispadi usluge, kompromitirani uređaji, ucjenjivački napadi (ransomware) i dr.

Tko su mete?

Na meti nisu samo velike firme i država. Phishing i ostale financijske prijevare — zajedno oko polovice incidenata — najčešće ciljaju upravo građane i male tvrtke.
Male tvrtke i obrti
Često nemaju vlastiti IT tim. Lozinke su slabe ili dijeljene, a softver se rijetko ažurira. Ransomware ih može uništiti preko noći.
Pojedinci
Phishing emailovi, lažni web shopovi i credential stuffing. Ako koristite istu lozinku na više mjesta — vi ste meta.
Javni sektor
Bolnice, škole, lokalna samouprava — zastarjeli sustavi, ograničeni budžeti za sigurnost i ogromne količine osobnih podataka.

Trendovi koji zabrinjavaju

1. AI-potpomognuti phishing

Napadači koriste AI za generiranje uvjerljivih phishing emailova na hrvatskom jeziku — bez gramatičkih grešaka i s personaliziranim sadržajem. Tradicionalni "prepoznaj lošu gramatiku" savjet više nije dovoljan.
2. Ransomware-as-a-Service (RaaS)

Ransomware više nije samo za tehničke hakere. Na dark webu napadači mogu kupiti ili unajmiti gotov ransomware — često s uputama, pa čak i korisničkom podrškom. To demokratizira cyber kriminal.
3. Credential stuffing u porastu

S milijardama kompromitiranih lozinki iz prethodnih curenja, napadači automatski isprobavaju kombinacije na svim popularnim servisima. Ako koristite istu lozinku na dva servisa — credential stuffing vas čeka.
4. Supply chain napadi

Umjesto da napadaju izravno, hakeri kompromitiraju dobavljače softvera i ažuriranja. Jedan kompromitirani dobavljač može pogoditi velik broj krajnjih korisnika.

Poznati incidenti u Hrvatskoj

KBC Zagreb (2024.) — Ransomware napad (LockBit) na najveću hrvatsku bolnicu: informacijski sustav bio je izvan funkcije, a hitni prijem i radiologija poremećeni. (izvor: SC Media)
A1 Hrvatska (veljača 2022.) — Curenje podataka oko 200.000 korisnika (ime, adresa, OIB, broj telefona); podaci o karticama i računima nisu bili u toj bazi. (izvor: Security Affairs)
Lažni web shopovi (2025.) — Na CERT-ovu popisu internetskih trgovina s obilježjima prijevare je više od 44.000 adresa, od kojih oko 2.050 cilja građane Hrvatske. (izvor: Nacionalni CERT, 2025.)
Phishing na korisnike bankarstva (2025.) — Phishing i SMS poruke koje traže podatke o kartici ili korisničko ime, lozinku i kod za dvofaktorsku prijavu u mobilno i internetsko bankarstvo. (izvor: Nacionalni CERT, 2025.)

Kako se zaštititi — konkretni koraci

1. Jedinstvene lozinke
Koristite password manager (poput Geslara) za generiranje jedinstvene, jake lozinke za svaki servis. Tako procurjela lozinka s jednog servisa ne otvara ostale račune.
2. 2FA svugdje
Uključite dvofaktorsku autentikaciju na svim računima. Škrinjar može čuvati TOTP kodove uz zapise — vodič za svaku platformu.
3. Redovita ažuriranja
Ažurirajte operativni sustav, preglednik i aplikacije čim su dostupna ažuriranja. Mnogi napadi koriste poznate ranjivosti za koje već postoje zakrpe.
4. Provjerite curenja
Redovito provjeravajte jesu li vaši podaci u poznatim curenjima. Koristite Geslar provjeru sigurnosti — besplatno, a lozinka se provjerava privatno.

Kako prijaviti cyber napad

Ako ste žrtva cyber napada ili sumnjate na sigurnosni incident:

Nacionalni CERT: incident@cert.hr

Policija: prijava u najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192

Prijava je važna — čak i ako mislite da je "premali" incident. Svaka prijava pomaže u stvaranju potpunije slike stanja cyber sigurnosti u Hrvatskoj.

Zaključak

1.513 incidenata koje je Nacionalni CERT obradio u 2025. godini samo je vrh ledenog brijega. Stvarni broj je sigurno veći jer mnogi incidenti nikad ne budu prijavljeni.

Dobra vijest? Velik dio napada može se spriječiti osnovnim mjerama sigurnosti — jakim lozinkama, 2FA autentikacijom, redovitim ažuriranjima i zdravom dozom opreza.

Kako to rješavamo u Geslaru

Velik dio napada može se spriječiti osnovnim mjerama: jedinstvenim lozinkama, 2FA-om i redovitom provjerom curenja. Geslar te mjere nastoji učiniti jednostavnima: Škrinjar generira jedinstvene lozinke i može čuvati TOTP kodove uz zapise, a Geslar provjera sigurnosti privatno provjerava lozinku u poznatim curenjima.

Upoznajte Škrinjar →
Napravite lozinku koju napadač neće pogoditiGenerator hrvatskih fraza — besplatno, bez računa.
Isprobajte generator →
Autor
Geslar
Geslar d.o.o. razvija Škrinjar i Vezar — zaštitu lozinki i pristupa za ljude i tvrtke.
Više o Geslaru →